• 30. januar 2025.

Ekološke teme kao pokretači omladinskog aktivizma na Zapadnom Balkanu

Projekat: Regionalni dijalog mladih za Evropu

Piše: Laila Šašivarević, volonterka u Fondacijji Centar za demokratiju u okviru Regionalnog programa volontiranja koji se sprovodi u okviru projekta “Regionalni dijalog mladih za Evropu” koji podržava Evropska unija

Nezainteresovani, lijeni i apolitični – ovo su pridjevi koji se već godinama koriste za opisivanje mladih, ne samo na Zapadnom Balkanu, već i širom svijeta. Međutim, situacija danas izgleda drugačije. U kontekstu transformirajućih studentskih protesta u Srbiji, prošlogodišnjih globalnih studentskih protesta protiv okupacije Palestine i rata u Ukrajini, kao i brojnih ekoloških protesta predvođenih mladima, društvo polako, ali sigurno shvata da su mladi svjesni univerzalnih ljudskih vrijednosti za koje se vrijedi boriti. To su vrijednosti poput prava na dostojanstvo, pravdu, čist zrak i vodu, te bolju budućnost za sve građane.

Ekološki aktivizam mladih

U proteklim godinama, svjedočili smo sve češćim inicijativama koje pokreću mladi, s ciljem zaštite okoliša i očuvanja prirodnih resursa u regiji Zapadnog Balkana. Ovaj novi talas ekološkog aktivizma dolazi kao odgovor na alarmantne ekološke probleme koji pogađaju našu regiju, uključujući zagađenje zraka, neodrživo iskorištavanje prirodnih resursa i devastaciju rijeka usljed izgradnje malih hidroelektrana.

Zagađenje zraka i litijumska kriza

Jedan od najvećih ekoloških izazova u BiH je upravo zagađenje zraka, koje u zimskim mjesecima dostiže kritične nivoe u gradovima poput Sarajeva, Zenice i Tuzle. Dok je u decembru 2024. godine Vlada Kantona Sarajevo proglasila uzbunu zbog izrazito zagađenog zraka opasnog po zdravlje stanovništva, mladi i građani Sarajeva su zabrinuti^[1]. Mladi aktivisti su prepoznali ozbiljnost ovog problema i kroz različite javne kampanje i pritisak na institucije pokušavaju utjecati na promjene u politici zagađenja.

Pored zagađenja zraka, litijumska kriza u regiji također je postala goruća tema među ekološkim aktivistima, ali i širom populacijom. Planovi za iskopavanje litijuma u Srbiji i potencijalno u drugim dijelovima Balkana izazvali su masovne proteste, gdje su mladi predvodili kampanje za očuvanje prirodnog okoliša. Među najnovijim događajima su protesti protiv litijumskog rudarenja u Beogradu i drugim gradovima Srbije u augustu 2024. godine^[2], kada je hiljade ljudi blokiralo glavne ulice u glavnom gradu, kao i glavnu željezničku stanicu. Ovi protesti su se ponovo aktivirali nakon inicijalnih protesta početkom 2021. godine, kao reakcija na otvaranje novih pregovora i mogućih dogovora sa kompanijom Rio Tinto, nakon što je vlast ranije obećala da je "priča sa Rio Tintom završena" 2022. godine.^[3] Oni su prepoznali opasnosti koje donosi nekontrolisana eksploatacija ovog resursa i koriste sve dostupne alate – od peticija i protestnih šetnji, do pravnih akcija i lobiranja kod međunarodnih institucija.

Pokreti za rijeke i šume

Veliko interesovanje mladih bilo je vidljivo i na drugim regionalnim pokretima, poput onih za očuvanje rijeka od malih hidroelektrana u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji, kao i pokreta za očuvanje šuma. U Bosni i Hercegovini, posljednji veliki ekološki protesti održani su 2023. godine u Konjicu[4], gdje su aktivisti, zajedno sa lokalnom populacijom, izrazili svoje nezadovoljstvo zbog izgradnje dvije hidroelektrane koje predstavljaju prijetnju rijeci Neretvi i njenim pritokama. Prema ekološkim aktivistima, stručnjacima i lokalnom stanovništvu, veliki projekti "Ulog" i "Gornji Horizonti" predstavljaju ogromnu prijetnju poljoprivredi, turizmu i sigurnosti ljudi koji žive uz rijeku koja im znači život.

Omladinski aktivizam

Kada je riječ o angažmanu mladih u ovim procesima, postoje različiti primjeri na koji način su mladi ljudi uključeni u organizaciju, aktivizam ili individualnu borbu za ekologiju. Tako, u Srbiji imamo pojedine aktiviste, ali i nekoliko omladinskih organizacija koje podržavaju ekološke ciljeve, dok je u Bosni i Hercegovini pokret dosta lokaliziran. Jedan od najpoznatijih slučajeva ekološkog aktivizma u BiH upravo je slučaj rijeke Kasindolske. Projekat koji uključuje izgradnju tri male hidroelektrane na rijeci Kasindolskoj, smještenoj oko 20 kilometara od Istočnog Sarajeva, započeo je prije otprilike petnaest godina, kada je lokalni inžinjer pokrenuo inicijativu. Njegov politički utjecaj omogućio mu je da osigura koncesijske ugovore i procjene utjecaja na okoliš za sve tri hidroelektrane. U odgovoru na planiranu gradnju, lokalna zajednica je počela da se mobilizuje, prvenstveno putem društvenih mreža, kako bi podigla svijest o potencijalnoj ekološkoj degradaciji i nepravilnostima projekta. Dvije mlade aktivistkinje, studentkinje prava, pojavile su se kao istaknuti glasovi u ovoj lokalnoj inicijativi za rijeku.^[5] Ove dvije mlade žene i dalje, nakon nekoliko godina, vode pravnu borbu sa stranim investitorima kako bi odbranile rijeku na kojoj su odrasle.

Globalni trendovi i angažman mladih

Ekološke teme i problemi ne samo da mobiliziraju mlade, već privlače i ujedinjuju ljude širom političkog spektra. Postaje zajednička tačka koja spaja i pokreće akciju u političkom polju. U Bosni i Hercegovini, ekologija je prešla nacionalne granice, jer uništene rijeke i šume pogađaju ljude svih nacionalnosti. U Srbiji, ekološka pitanja predstavljaju jednu od rijetkih tema na kojima politička ljevica, centar i desnica nalaze zajednički interes za djelovanje.

Prema naučnom istraživanju autora Sloana i drugih^[6], generacija mladih rođenih u 21. stoljeću bila je pod utjecajem mnogih vanjskih faktora, poput globalne recesije 2008. godine, državnih dugova, političke i ekonomske nestabilnosti, te na kraju pandemije COVID-19. Ove krize su neosporno utjecale na povećanje političke participacije mladih, kao i na njihov angažman u različitim oblicima ekološkog i političkog aktivizma.

Svijest i ekološki pokreti

Istraživanja također potvrđuju da su pitanja zaštite okoliša postala prioritet među mladima, a ta pitanja podržavaju rast kosmopolitskih vrijednosti. Prema KOMS-ovom Alternativnom izveštaju za 2024. godinu, čak 63,5% mladih ispitanika smatra da je kvalitet životne sredine u Srbiji loš.^[7] Ovo istraživanje ukazuje na povećanje zabrinutosti među ovom demografskom grupom u vezi pitanja koja se tiču ekologije, klimatskih promjena i očuvanja životne okoline. Ovaj trend je prisutan i u državama Evropske unije i svijeta, u kojem smo u posljednjoj deceniji mogli primijetiti ogroman rast omladinskih ekoloških pokreta poput Fridays for Future i Youth Climate Strike pokreta.^[8]

Kosmopolitski pogled mladih i ekološki aktivizam

Ekološki pokreti su često vođeni mladima koji prepoznaju važnost očuvanja prirodnih bogatstava za buduće generacije. Njihova borba je inspirisala mnoge i pokazala da zajedništvo i istrajnost mogu donijeti konkretne rezultate, uključujući i zaustavljanje određenih štetnih projekata. Jedna od ključnih karakteristika mladih ekoloških aktivista je njihova sposobnost da koriste digitalne alate i društvene mreže kako bi mobilizirali ljude i širili informacije. Platforme poput Instagrama, TikToka i Twittera postale su moćni alati u borbi za ekološku pravdu, omogućavajući aktivistima da dopru do šire publike, podignu svijest o ekološkim problemima i privuku podršku međunarodnih organizacija. Jedan od važnih aspekata aktivizma je i obrazovanje. Mnogi mladi prepoznaju važnost ekološke edukacije i organizuju radionice, seminare i predavanja kako bi proširili znanje o održivom razvoju i ekološkim pravima. Edukacija igra ključnu ulogu u podizanju svijesti i stvaranju nove generacije ekološki osviještenih građana.

Naposljetku, ekološke teme nadmašuju dnevnu politiku, jer često spajaju nespojivo – stare i mlade, liberale i konzervativce, one s različitim političkim stajalištima. One imaju moć ujediniti društvo, mobilizirati mlade i širu zajednicu Zapadnog Balkana. Priroda nema granice, a zagađenje ne poznaje nacionalne i političke razlike, što nas poziva da zajedno radimo na očuvanju okoliša. Iako ekološki problemi često imaju lokalne manifestacije, poput izgradnje hidroelektrana ili litijumskih rudnika, oni nisu ograničeni granicama pojedinih sela, gradova ili država. Zbog toga je važno da se mladi i šire zajednice udruže u borbi za očuvanje prirodnih resursa.

Zajedničke vrijednosti mladih iz zemalja Zapadnog Balkana i ostatka svijeta odražavaju promjenu svijesti među mladima, koji sada prihvataju postmaterijalističke i kosmopolitske stavove o socijalnoj pravdi i jednakosti za sve, dok većina odbacuje vrijednosti koje naglašavaju individualni razvoj. Šira kolektivna dobrobit se “vraća u modu”, što se odražava u činjenici da mladi diljem svijeta putem protesta i političkog angažmana zahtijevaju prioritiziranje ekoloških, socijalnih i redistributivnih politika.^[9]

Sve ove inicijative pokazuju da mladi nisu pasivni posmatrači, već aktivni učesnici u oblikovanju održivije i bolje budućnosti za sve nas. Njihova upornost, kreativnost i spremnost da se suoče s izazovima daju nadu da je moguće izgraditi društvo koje poštuje i štiti prirodu. Ekološki aktivizam mladih u regiji postaje sve jači pokret koji ne samo da utiče na ekološke politike, već i mijenja društvenu svijest o važnosti zaštite okoliša. U vremenu klimatskih promjena i ekoloških kriza, njihova borba postaje ključna za očuvanje resursa i prirodnih ljepota koje nas okružuju.

*Izrada ovog bloga finansirana je od strane Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost Fondacije Centar za demokratiju i ne odražava nužno stavove Evropske unije.